Složeni sudovi; Pojam subjekta i predikata (Sud)

Apstrakt

Sudove možemo podeliti na one koji su prosti (sastoje se iz subjekta, predikata i kopule) i složeni (postoje najmanje dva povezana suda - veznik koji povezuje dva suda zove se funktor). Složeni sud će biti istinit ili neistinit u zavisnosti od istinitosti ili neistinotisti prostih sudova koji ga sačinjavaju. Postoje različiti tipovi složenih sudova. Analiza istinitosti različitih složenih sudova: 1) Hipotetička relacija - odnos između uzroka i posledice 2) Konjunkcija - situacija kada dva suda idu zajedno 3) Dva tipa disjunkcije - prvi tip je poznat kao inkluzivna disjunkcija (ili), a drugi tip kao ekskluzivna disjunkcija (ili jedan ili drugi) 4) Ekvivalencija - stav koji na dva različita načina tvrdi isto (ako i samo ako p onda q) Da bi moglo da se vrši zaključivanje mora da se uzme u obzir kako su subjekat i predikat u predikativnom sudu razdeljeni. Uzimamo u obzir sva četiri tipa predikativnog suda: univerzalno afirmativan, partikularno afirmativan, univerzlano negativan i partikularno negativan. Treba videti kako su pojmovi subjekta i predikata u ovim sudovima razdeljeni. Ako je neki pojam razdeljen to znači da se taj pojam odnosi na čitavu klasu i da govori o toj klasi, a ako je nerazdeljen onda pojam govori o klasi, ali govori samo o nepoznatom delu te klase.