Oblici zaključivanja (Uvod u logiku)

Apstrakt

Tradicionalna logika istražuje zakonitost na kojima počiva valjana forma našeg razmišljanja bez obzira na sadržaj. Logičari se ne bave sadržajem jer bi onda logičar morao znati sve, što je nemoguće. Osnovno pitanje je kako zaključak sledi iz premise. Postoji mogućnost da premise budu neistinite, da zaključivanje bude valjano, i da zaključak bude istinit. Postoji i primer da premise budu neistinite| Zaključivanje valjano, a zaključak neistinit. Naravno, postoji i treća mogućnost: premise su istinite| Zaključivanje nije valjano, a zaključak je istinit. Logika klasa. Zaključivanje je valjano samo ako zaključak nužno sledi, bez obzira na naše iskustvo. Premise su neki razlozi, tvrdnje. Samo racionalne premise su predmet interesovanja logike. Posredne i neposredne premise. Dva tipa zaključivanja - posredno i neposredno. ostoje potpune i nepotpune premise i iz njih sledi deduktivno, izvesno, logički opravdano| Zaključivanje i induktivno zaključivanje koje se zasniva na nekoj verovatnoći, koje nije logički opravdano i koje nije izvesno. Premise koje su dovoljan ili nužan razlog za neku tvrdnju.