Imanuel Kant (Novija filozofija)

Apstrakt

Preokret u filosofskoj misli. Kantova pojava je veliki preokret u filosofskoj misli. Izučavao je i emprizam i racionalizam. Uticaj Hjuma i Lajbnica. Čitava filozofija nije uspela da odgovori konačno na neko pitanje. Kant kritikujući emprizam i racionalizam izgrađuje jednu novu kritičku filozofiju koja će kasnije postati poznata pod imenom filozofija transcedentalnog idealizma. Kant kreće od nečega što je sam nazvao kopernikanski obrt. Razmatranje subjekta i objekta. Subjekat postaje centar. Subjekat počinje da određuje šta jeste objekat. Ta ideja je razrađena u kantovom delu Kritika čistog uma. To delo se bavilo kritikom našeg saznanja i trebalo je da odgovori na pitanje Šta ja mogu da znam. Drugo delo se zove Kritika praktičnog uma koja treba da odgovori na pitanje Šta treba da činim- to bi bila Kantova etika. Treće delo se zove Kritika moći suđenja i odgovara na pitanje Čemu mogu da se nadam (svrha, smisao, cilj). Tipičan primer filozofske antropologije. Kanta interesuje čovek. Kritika čistog uma se gradi na nekoliko ključnih pojmova. Razlika između analitička i sintetičkih sudova. U analitičkom sudu mi ništa novo ne saznajemo, mi predikatom ništa novo ne kažemo o subjektu, samo ga malo pojašnjavamo. Negacija analitičkog suda je nezamisliva, tako da ništa novo ne saznajemo. Sintetički sudovi nam pružaju neko novo saznanje. Apriori i aposteriori. Apriori je ono što je nužno i što je važeće i ono ne zavisi od iskustva. Aposteriori zavisi od iskustva. Analitički sudovi su apriori, a sintetički sudovi su aposteriori. Da li su mogući sintetički sudovi a da su apriori? Da li možemo dobiti novo saznanje ali koje je takvo da je nužno i da ne može biti drugačije? Ovim pitanjima Kant preispituje mogućnosti nauke. Da li je moguća nauka? Preispitivanje moći našeg saznanja. To pitanje Kant sebi postavlja jer je smatrao da je veliki skandal to što filozofija nije dala nijedan konačan odgovor za dve i po hiljade godina. Po Kantu mogući su sintetički sudovi koji su apriori.