Rene Dekart (Novija filozofija)

Apstrakt

Glavni predstavnik racionalizma uz Spinozu i Lajbnica. Sa Dekartom racionalizam kao pravac počinje da živi i da se razvija. Dekartov rad je važan i na planu metode, ali i na planu metafizike. Dekart se bavio mnogim naučnim disciplinama- matematika, fizika, medicina. Smatrao je da filozofija mora da ima čvrstinu nauke. Od tada postaje težnja da filozofija postane nauka. Dekartovo delo Rasprava o metodi. Iznosi preporuke kako treba da se vodi naučno istraživanje, i u tom delu Dekart uvodi skepsu ili sumnju. Sumnja zarad naše opreznosti. Stavovi treba dobro da se preispitaju. Probleme koje istražujemo treba da usitnjavamo. Jasnost i razgovetnost. Neke istine su urođene i one su jasne, od njih treba krenuti. Važna je i provera. Učenje o supstanciji. Sam pojam supstancije znači nešto što je dole postavljeno tj temelj, osnov. Dekart je smatrao da treba da se krene od onoga što je izvesno, što se ne može podvrgnuti nikakvoj sumnji. U delu Meditacije o prvoj filozofiji, metodskom sumnjom se dolazi do onoga u šta ne može da se sumnja. Za Dekarta sumnja je samo metod, on nije bio skeptik. Treba sumnjati u sve ono što nas je prevarilo i u šta može da se logički posumnja da bismo došli do onoga u šta ne može ni logički da se posumnja. Dekart dovodi u pitanje čulnu izvesnost, mada navodi i neke okolnosti pod kojima se čula ne varaju. Takve okolnosti Dekart naziva epistomološke pojave okolnosti. Zdravorazumska i filozofska sumnja. Logičke i matematičke istine. Postoji samo misao. Ona se nikada ne može dovesti u sumnju i pitanje. Misao je po Dekartu supstancija koju on naziva res cogitas. Spoljašnji svet. Kvantitavnost u prostoru je izvesna. Materija je izvesna, jer zauzima prostor. Postoji i Bog. Bog je ideja koja je u nama. Dokaz za postojanje Boga: mi smo nesavršeni, ali u nama postoji ideja Boga koji je savršenstvo. Zato ta ideja (ideja Boga kao svršenstva) ne može da bude naša tvorevina jer ono što je manje savršeno ne može da stvori nešto što je više savršeno, nego obrnuto. Bog garantuje za sebe tako što je Bog ideju o sebi utisnuo u nas. Problem dve suptance. Res cogitans i res extensa. Uvođenje Boga kao treće supstancije.