Voluntarizam, Artur Šopenhauer (Savremena filozofija)

Apstrakt

Voluntarizam kao pravac iracionalizma je nastao delovanjem Šopenhauera i Ničea. Artur Šopenhauer rođen je 1788. u Gdanjsku. Imao je problematičan odnos sa majkom, koja je bila poznata književnica. Umro je u Frankfurtu 1860. godine kao razočaran čovek. Smatran je mizantropom, što mnogi dovode u vezu sa odnosom prema majci, sa kojom je bio u čestim intelektualnim sukobima. Šopenhauer je mnogo osporavan ali i dosta hvaljen. U svom delu „Svet kao volja i predstava“ govori da sve što znamo o svetu znamo na osnovu našeg zapažanja. Volja kao biće za sebe – moj svet moja predstava. Forma opažanja – prostor, veme i kauzalitet. Kantova “stvar po sebi“ za Šopenhauera je samo volja kao snažan pokretač. Volja je stalna nezasita težnja, što čoveka čini slabim i tragičnim bićem a život koje beskrajnom patnjom. Stalna težnja i neostaverenost bude očajanje. Cilj svega je nirvana, težnja da se sve umiri uz umetnost kao lek. Bio je veliki protivnik Hegela. Ostala dela: „Metafizika lepog“, „Metafizika polne ljubavi“, „O stilu i pisanju“, „O geniju“. Najveći uticaj je imao pred kraj života i nakon smrti.