Gotfrid Lajbnic (Novija filozofija)

Apstrakt

Osnivač trećeg velikog metafizičkog sistema u okviru racionalističkog pravca. Naturalizovani Nemac, po poreklu je Lužički Srbin. Lajbnic je bio čovek velikog obrazovanja. Pisao je dosta tekstova, a to su uglavnom bili kraći članci. Obimnije delo- Novi esej o ljudskom razumu, koji je bio odgovor na Lokov esej. On prihvata ideju Loka da ništa nije u našem razumu što pre toga nije bilo u našem iskustvu. Međutim, on dodaje jednu bitnu stvar „ jedino naš razum nije nikada bio u našem iskustvu, već je oduvek bio u razumu”. Jedno od važnijih dela Monadologija, učenje o monadama. Sastoji se od 90 paragrafa. Tu je u kratkim crtama izneta cela njegova filozofska misao. Ona je napisana u čast princa Eugena. Lajbnic smatra da materija nije supstancija, čime se suprotstavio Dekartu. Kod Spinoze materija je atribut supstancije. Lajbnic je smatrao da supstancija mora da bude prosta, a to znači da nema nikakvih delova. Sve što je u prostoru je složeno jer se sastoji iz više delova. Ono što je složeno može da se razloži, jedino ono što je prosto to je nešto neuništivo. To znači da je supstancija nematerijlana. Lajbnic je bio pluralista. On je mislio da tih supstancija ima mnogo i on ih je nazvao monadama. Taj pojam je koristio Pitagora. Monade kao tačke i jedinice, uzete u onom matematičkom smislu, koje ne zauzimaju prostor. Takvih tačaka ima beskonačno. Te monade imaju osobinu da je svaka monada sama za sebe, da je svaka monada univerzum sam za sebe i da u sebi sadrži beskonačno predstava, koje su manje ili više jasne i razgovetne. Monade su duhovne supstancije. U osnovi sve se sastoji od duhovnosti od nematerijalnosti. Međusobno monade se razlikuju po stepenu jasnosti. Lajbnic je smatrao da postoje zakoni prirode koji vladaju. Zakon kontinuiteta. Zakon identiteta. Monade ne mogu da utiču jedna na drugu niti da primaju uticaje. Zakon sile. Svet je piramida ili kupa koje čine monade. Svesne i nesvesne predstave. Monada duše čoveka ima svesnih,a li i nesvesnih predstava. Postoje i monade koje imaju više svesnih predstava koje su iznad nas, reciomo anđeoska bića. I na samom vrhu se nalazi jedna jedina monada koja ima beskonačno predstava i sve su one apsolutno svesne, a to je monada Boga. Problema međusobnog uticaja monada- pojam prestabilirane harmonije. Delo Teodikeja- najsavršeniji svet od svih mogućih svetova. Optimizam. Dokazi za postojanje Boga- večne istine.