Baruh Spinoza (Novija filozofija)

Apstrakt

Dekartov problem dualizma je podstakao Spinozu da reši taj problem. Jevrejski filosof koji je živeo u Holandiji. Bio je ekskomuniciran iz svoje jevrejske zajednice jer je tumačio svet i prirodu i Boga na jedan nedozvoljen način. Živeo je veoma skromno. Bavio se brušenjem stakla i pravljenjem sočiva. Pored Dekarta, na Spinozu su uticali i drugi filosofi: Parmenid, neoplatonizam, stara jevrejska filozofija kabala (koju je Spinoza kasnije odbacio), stoička filozofija. Glavno Spinozino delo se zove Etika ili Filozofija geometrijskim redom prikazana. Dakle, Spinoza nije kao Dekart uzeo sklepsu kao metod, već geometriju (kao Euklid). Etika ima pet knjiga i u svakoj se nalazi određen broj definicija i postulata. Definicije su ključni pojmovi koji se nalaze u njegovoj filozofiji. Spinoza od pojmova izgrađuje svoju filozofiju jednom logičnom nužnošću. Imamo i postulate u njegovoj filozofiji, to su stavovi koji razjašnjavaju neke situacije i objekte. Na osnovu aksioma i postulata on izvodi svoje stavove. Svaki stav je dokazan određenim brojem aksioma i postulata. Kasnije dokazani stav postaje dokazni materijal za nove stavove. Po Spinozi, nemoguće je da postoje dve ili više supstancija. Supstancija može da bude samo jedna jedina. Tako da je on izraziti monista. Pojam kauzasuj (uzrok samog sebe). Esencija je jednaka egzistencija. Supstancija je ono što se iz samog sebe razumeva. Po Spinozi Bog je kauzasuj i Bog je supstancija ili priroda. To je panteistička teorija. Apsolut i apsolut u svojoj vrsti. Pojam determinizma u Spinozinoj filosofiji. Nužnost. Problem slobodne volje. Kauzalni niz. Atributi i supstancija. Modusi.