Toma Akvinski (Srednjevekovna filozofija)

Apstrakt

Veliki teolog kasnog srednjeg veka. Otac mu je bio grof od Akvina a rodjen je u okolini Napulja. Bio učenik Alberta Velikog. Napisao veliki broj radova o biću, suštini i istini, najpoznatiji po zborniku Summa theologiae, zbornik protiv neznabožaca. Nakon smrti proglašen za doktora universalis a kasnije postaje i zvanični ideolog katoličke crkve. Nije smatrao sebe filozofom, ali je filozofiju gledao kao aktivnost koja se zasniva na našem razumu i pojedinačnom. Teologija kao božji dar govori o istini otkrovenja i samim tim je iznad same filozofije. Smatrao da bi za izučavanje teologije trebalo imati filozofsko obrazovanje. Logički i racionalno pristupa onome što je daleko od našeg poimanja sveta i iskustva. Čitao Aristotela i smatrao da je on temelj filozofije i značajan za razumevanje teologije, budući da je govorio o suštini, bivstvujućem i biću, kao i o kretanju. Filozofija kao sluškinja teologije. Smatrao da ako hoćemo da spoznamo Boga to moramo da učinimo ''od dole ka gore'' od onoga što vidimo u prirodi i oko nas. Nije dovoljna sama ideja o Bogu. Bitni su dokazi o postojanju, poput kretanja, uzroka i posledica, slučajnih bića, razlika u stepenu savršenstva. Svi dokazi proističu iz našeg iskustva i vode nas do samog Boga. Imao je veliki broj poštovalaca ali i protivnika a njegovu smrt prati legenda.